Gramatika
Imenice
Pri sklonidbi imenica treba voditi računa o dvjema činjenicama:
- ê se katkad zamjenjuje s e ili i (ili obratno)
- glavne sklonidbe utječu na sporedne i obratno.
Glavne sklonidbe
To je glavna sklonidba imenica ženskoga roda. Može biti nepalatalna ili palatalna. Palatalna sklonidba naziva se ja-sklonidbom. Prema ja-sklonidbi sklanjaju se imenice kojima je posljednji suglasnik u nominativu jednine palatal č, ž, š, ĉ, c, z, žd ili ĵ, intervokalno [j] ili palatalizirani l ili n.
padež | ženski rod | |||||
a-sklonidba | ja-sklonidba | |||||
jednina | množina | dvojina | jednina | množina | dvojina | |
N | žena | ženi | ženê | svêĉa | svêĉe | svêĉi |
G | ženi | ženь | ženu | svêĉe | svêĉь | svêĉu |
D | ženê | ženamь | ženama | svêĉi | svêĉamь | svêĉama |
A | ženu | ženi | ženê | svêĉu | svêĉe | svêĉi |
V | ženo | ženi | ženê | svêĉe | svêĉe | svêĉi |
L | ženê | ženahь | ženu | svêĉi | svêĉahь | svêĉu |
I | ženoû | ženami | ženama | svêĉeû | svêĉami | svêĉama |
To je glavna sklonidba imenica muškoga i srednjega roda. Može biti nepalatalna ili palatalna. Palatalna sklonidba naziva se jo-sklonidbom. Prema jo-sklonidbi sklanjaju se imenice kojima je posljednji suglasnik u nominativu jednine palatal č, ž, š, ĉ, c, z, žd ili ĵ, dočetno i [j] iza vokala ili palatalizirani l ili n. Srednji rod razlikuje se od muškoga roda jer su mu N, A i V jednaki.
padež | muški rod | |||||
o-sklonidba | jo-sklonidba | |||||
jednina | množina | dvojina | jednina | množina | dvojina | |
N | drugь | druzi | druga | križь | križi | križa |
G | druga | drugь | drugu | križa | križь | križu |
D | drugu | drugomь | drugoma | križu | križemь | križema |
A | druga/drugь | drugi | druga | križь | križe | križa |
V | druže | druzi | druga | križu | križi | križa |
L | druzê | druzêhь | drugu | križi | križihь | križu |
I | drugomь | druzi | drugoma | križemь | križi | križema |
padež | srednji rod | |||||
o-sklonidba | jo-sklonidba | |||||
jednina | množina | dvojina | jednina | množina | dvojina | |
N | selo | sela | selê | pole | pola | poli |
G | sela | selь | selu | pola | polь | polû |
D | selu | selomь | seloma | polû | polemь | polema |
A | selo | sela | selê | pole | pola | poli |
V | selo | sela | selê | pole | pola | poli |
L | selê | selêhь | selu | poli | polihь | polû |
I | selomь | seli | seloma | polemь | poli | polema |
Sporedne sklonidbe
Prema i-sklonidbi sklanjaju se imenice muškoga i ženskoga roda. Imenice muškoga roda rijetke su, npr. gospodь, gostь, grьtanь, zvêrь, zetь, ognь, pečatь, tatь, črьvь. Ženskoga su rod, primjerice, imenice branь, veĉь, vêtʼvь, golênь, dvьrь, dlanь, zapovêdь, lьžь, mislь, moĉь, noĉь, plьtь, pametь, pomoĉь, rêčь, solь, svobodь, tvarь i osobito imenice koje u N jd. završavaju na -stь, osim imenice gostь. Muški i ženski rod razlikuju se jedino u I jd. i N/V mn.
padež | i-sklonidba | |||||
ženski rod | muški rod | |||||
jednina | množina | dvojina | jednina | množina | dvojina | |
N | kostь | kosti | kosti | gostь | gostie | gosti |
G | kosti | kosti | kostiû | gosti | gosti | gostiû |
D | kosti | kostemь | kostma | gosti | gostemь | gostma |
A | kostь | kosti | kosti | gostь | gosti | gosti |
V | kosti | kosti | kosti | gosti | gostie | gosti |
L | kosti | kostehь | kostiû | gosti | gostehь | gostiû |
I | kostiû | kostmi | kostma | gostemь | gostmi | gostma |
Prema n-sklonidbi sklanjaju se rijetke imenice muškoga i srednjega roda. Srednjega su roda imenice ime, brême, vrême, rame, sême, tême i pisme. Muškoga su roda imenice dьnь, blagdьnь, elenь, kami/kamenь, korenь, plami/plamenь, remenь, stepenь. U množini se prema n-sklonidbi mogu sklanjati imenice sa sufiksom -in u jednini i imenice na -telь koje označavaju etnike, društvenu pripadnost ili zanimanje. One često čuvaju stari nastavak -e u N mn., npr. bolare, vlastele, graždane, hrьstêne, rimlane, porečane, stražane, težatele, učitele, mučitele. Srednji rod razlikuje se od muškoga roda jer su mu N, A i V jednaki te oblikom I mn.
padež | n-osnove | |||||
muški rod | srednji rod | |||||
jednina | množina | dvojina | jednina | množina | dvojina | |
N | kami/kamenь | kameni | kameni | ime | imena | imenê |
G | kamene | kamenь | kamenu | imene | imenь | imenu |
D | kameni | kamenemь | kamenma | imeni | imenemь | imenma |
A | kami/kamenь | kameni | kameni | ime | imena | imenê |
V | kami | kameni | kameni | ime | imena | imenê |
L | kamene/kamenê | kamenehь | kamenu | imene | imenehь | imenu |
I | kamenemь | kamenmi | kamenma | imenemь | imeni | imenma |
Prema t-sklonidbi sklanjaju se riječi srednjega roda koje označavaju mlado ljudi i životinja: agne, vnuče, žrêbe, zvêre, klûse, kozle, ovče, otroče, osle, skote i tele.
padež | t-sklonidba | ||
srednji rod | |||
jednina | množina | dvojina | |
N | otroče | otročeta | otročetê |
G | otročete | otročetь | otročetu |
D | otročeti | otročetemь | otročetma |
A | otroče | otročeta | otročetê |
V | otroče | otročeta | otročetê |
L | otročete | otročetehь | otročetu |
I | otročetemь | otročeti | otročetma |
Prema s-sklonidbi sklanjaju se rijetke riječi srednjega roda: oko, uho, nebo, slovo, čudo, divo i kolo.
padež | s-sklonidba | ||
srednji rod | |||
jednina | množina | dvojina | |
N | slovo | slovesa | slovesê |
G | slovese | slovesь | slovesu |
D | slovesi | slovesemь | slovesma |
A | slovo | slovesa | slovesê |
V | slovo | slovesa | slovesê |
L | slovese | slovesehь | slovesu |
I | slovesemь | slovesi | slovesma |
Prema v-sklonidbi sklanjaju se rijetke imenice ženskoga roda: buki, etri, žrьni, kri, loki, lûbi, prêlûbi, neplodi, smoki, crьki/crêki, cêli, horugi i svekri.
padež | v-sklonidba | ||
ženski rod | |||
jednina | množina | dvojina | |
N | crêki | crêkvi | crêkvi |
G | crêkve/crêkvi | crêkьvь | crêkvu |
D | crêkvi | crêkvamь | crêkvama |
A | crêkьvь | crêkvi | crêkvi |
V | crêki | crêkvi | crêkvi |
L | crêkve/crêkvi | crêkvahь | crêkvu |
I | crêkviû/crêkvoû | crêkvami | crêkvama |
Prema r-sklonidbi sklanjaju se imenice ženskoga roda mati i deĉi/hĉi.
padež | r-sklonidba | ||
ženski rod | |||
jednina | množina | dvojina | |
N | mati | materi/matere | materê |
G | matere | materь | materu |
D | materi | materemь/materamь | materma |
A | materь | materi/matere | materê |
V | mati | materi/matere | materê |
L | materi/matere | materehь | materu |
I | materiû | matermi/materami | materma |
Prema u-sklonidbi sklanjaju se rijetke riječi muškoga roda: volь, vrьhь, domь, medь, polь i sinь.
padež |
u-sklonidba |
||
muški rod |
|||
jednina | množina | dvojina | |
N | sinь | sinove | sini |
G | sinu | sinovь | sinu |
D | sinovi | sinomь | sinma |
A | sinь | sini | sini |
V | sinu | sinove | sini |
L | sinu | sinêhь | sinu |
I | sinomь | sinmi | sinma |
U izradi
U izradi
Treće se lice u nominativu izražava oblicima pokazne zamjenice on, ona, ono, a u kosim padežima oblicima anaforičke zamjenice i, ja, je. Budući da se te zamjenice sklanjaju kao neosobne i imaju različite oblike za različite rodove, među osobne se zamjenice kao sklonidbeni razred ubrajaju samo zamjenice prvoga i drugoga lica: az, ti, vě, vi, mi, vi. U pojedinim se oblicima zamjenica završno e katkad zamjenjuje jatom.
N | az |
G | mene |
D | mně, mi |
A | me, mene |
V | – |
L | mně |
I | mnoju |
U nominativu prvoga lica jednine u liturgijskim hrvatskoglagoljičnim rukopisima iznimno su rijetke potvrde hrvatskoga oblika zamjenice ja. Zamjenica az više je puta zabilježena u skraćenome obliku pod titlom ja, a smjenjivanje hrvatskoga i crkvenoslavenskoga oblika ima često stilsku ulogu. Az je znatno češće u biblijskim kontekstima. Zanimljivo je da se pritom uporabom oblika az katkad provodi svojevrsna individualizacija i hijerarhizacija likova, pa tako Bog za sebe govori az, a čovjek ja.
N | ti |
G | tebe |
D | tebě, ti |
A | te, tebe |
V | ti |
L | tebě |
I | toboju |
Treće se lice u nominativu izražava oblicima pokazne zamjenice on, ona, ono, a u kosim
padežima oblicima anaforičke zamjenice i, ja, je. Te zamjenice sklanjaju kao neosobne i imaju različite oblike za različite rodove.
N | vě |
G | naju |
D | nama |
A | na, ni |
V | – |
L | naju |
I | nama |
Dvojinski se oblici u tekstovima često smjenjuju s množinskima.
N | vi |
G | vaju |
D | vama |
A | va, vi |
V | vi |
L | vaju |
I | vama |
U drugome licu dvojine ni u jednome hrvatskoglagoljičnom spomeniku nije zabilježen nominativni oblik va koji se obično navodi u starocrkvenoslavenskim gramatikama, nego se uvijek pojavljuje oblik vi s kojim su sročni dvojinski oblici glagola, pridjeva i zamjenica.
N | mi |
G | nas |
D | nam |
A | ni, nas |
V | – |
L | nas |
I | nami |
N | vi |
G | vas |
D | vam |
A | vi, vas |
V | vi |
L | vas |
I | vami |
Povratna zamjenica
N | – |
G | sebe |
D | sebě, si |
A | sebe, se |
V | – |
L | sebě |
I | soboju |
Nelične zamjenice
U toj su podskupini i zamjenice ov, ova, ovo, on, ona, ono, kto, někto, niktože, každo, tak, taka, tako, kak, kaka, kako, jak, jaka, jako, sam, sama, samo i sl.
padež | jednina | dvojina | množina | ||||||
muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | |
N | ta | ta | to | ta | tě | tě | ti | te, ti | ta |
G | togo | toje | togo | toju | toju | toju | těh | těh | těh |
D | tomu | toj | tomu | těma | těma | těma | těm | těm | těm |
A | ta, togo | tu | to | ta | tě | tě | ti, te | te | ta |
V | – | – | – | – | – | – | – | – | – |
L | tom | toj | tom | toju | toju | toju | těh | těh | těh |
I | těm | toju | těm | těma | těma | těma | těmi | těmi | těmi |
Ovo skupini pripadaju posvojne zamjenice moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, svoj, svoja, svoje, naš, naša, naše, vaš, vaša, vaše i upitna zamjenica čij, čija, čije. Dopunjena česticom že, zamjenica i, ja, je ima odnosno (relativno), a bez te čestice anaforičko značenje
padež | jednina | dvojina | množina | ||||||
muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | |
N | i(že) | ja(že) | je(že) | ja(že) | i(že) | i(že) | i(že) | je(že) | ja(že) |
G | jego | jeje | jego | jeju | jeju | jeju | jih | jih | jih |
D | jemu | jej | jemu | jima | jima | jima | jim | jim | jim |
A | i, jego | ju | je | ja | i | i | je | je | ja |
V | – | – | – | – | – | – | – | – | – |
L | jem | jej | jem | jeju | jeju | jeju | jih | jih | jih |
I | jim | jeju | jim | jima | jima | jima | jimi | jimi | jimi |
Zamjenice s osobitostima u sklonidbi
N | čto |
G | česo |
D | čemu |
A | čto |
V | – |
L | čem |
I | čim |
padež | jednina | dvojina | množina | ||||||
muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | |
N | ki | kaja, ka | koje, ko | kaja, ka | ki, ci | ke, někije | kaja, ka | ||
G | kogo, kojego | koje, kojeje | kogo, kojego | kiju | kiju | kiju | kih | kih | kih |
D | komu, kojemu | koj | komu, kojemu | kima | kima | kima | kim | kim | kim |
A | ki, kogo, kojego | kuju, koju, ku | koje, ko | kaja, ka | ke, kih, někije | ke, někije | kaja, ka | ||
V | – | – | – | – | – | – | – | – | – |
L | kom, kojem | koj | kom, kojem | kiju | kiju | kiju | kih | kih | kih |
I | kim | kojeju, koju | kim | kima | kima | kima | kimi | kimi | kimi |
padež | jednina | množina | ||||
muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | |
N | vas | vsa | vse | vsi | vse | vsa |
G | vsego | vseje | vsego | vsěh | vsěh | vsěh |
D | vsemu | vsej | vsemu | vsěm | vsěm | vsěm |
A | vas | vsu | vse | vse | vse | vsa |
V | – | – | vse | vsi | – | – |
L | vsem | vsej | vsem | vsěh | vsěh | vsěh |
I | vsěm | vseju | vsěm | vsěmi | vsěmi | vsěmi |
padež | jednina | dvojina | množina | ||||||
muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | muški rod | ženski rod | srednji rod | |
N | sa, si | si, sija | se, sije | sija | si | si | si | sija | kaja, ka |
G | sego | seje, sije | sego | seju, siju | seju, siju | seju, siju | sih | sih | sih |
D | semu | sej | semu | sima | sima | sima | sim, sem | sim, sem | sim, sem |
A | sa, si, sego | siju | se, sije | sija | si | si | sije | sija, si | sije |
V | – | – | – | – | – | – | – | – | – |
L | sem | sej | sem | seju, siju | seju, siju | seju, siju | sih | sih | sih |
I | sim | seju | sim | sima | sima | sima | simi | simi | simi |