ISTRAŽIVAČICA KOJA JE TRAJNO ZADUŽILA HRVATSKU KULTURU

MARIJA S. AGNEZIJA PANTELIĆ

(Ferdinandovac, 12. lipnja 1915. – Zagreb, 8. listopada 2008.)

Ugledna filologinja paleoslavistica i najkompetentnija istraživačica hrvatskoglagoljskih liturgijskih spomenika čija su svestrana istraživanja trajno obogatila hrvatsku kulturu

Rođena je u podravskom selu Ferdinandovcu, gdje je završila osnovnu školu. U Zagrebu je pohađala realnu gimnaziju i 1935. godine ušla u Samostan sestara milosrdnica uzevši redovničko ime Agnezija. Godine 1941. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij južnoslavenskih književnosti, francuskoga jezika i književnosti te narodne povijesti i hrvatskoga jezika sa staroslavenskim i ruskim.

Isprva je, do 1946. godine, bila zaposlena kao gimnazijska profesorica, a od 1949. radi u obnovljenoj Staroslavenskoj akademiji u Zagrebu, koja je 1952. preimenovana u Staroslavenski institut, sve do umirovljenja 1987. godine.

Marija s. Agnezija Pantelić svoj je istraživački vijek na Staroslavenskom institutu posvetila hrvatskim glagoljskim liturgijskim knjigama: misalima i brevijarima. Godine 1960. obranila je doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: Hrvatskoglagoljski kodeksi krbavskog područja u 14. i 15. stoljeću .

Daroviti Bartol iz Krbave

Otkrila je krasnopisca i minijaturista glagoljskih misala i brevijara – Bartola iz Krbave koji je živio na prijelazu 14. u 15. stoljeće. Pokazala je da je Bartol napisao te raskošno i kreativno ukrasio najmanje tri glagoljska misala. Jedan je od njih Berlinski misal iz 1402. godine koji je M. Pantelić uvela u znanost upravo pod tim nazivom, po mjestu njegova čuvanja.

Rukopise Bartola iz Krbave temeljito je proučila u radu Glagoljski rukopisi Bartola Krbavca.

Blaž Baromić – slagarski izumitelj bez premca u povijesti tiskarstva

U znanost je uvela i Mavrov brevijar iz 1460. godine i otkrila da ga je napisao Blaž Baromić, koji je kasnije postao znamenit kao prvi hrvatski tiskar glagoljskih knjiga i utemeljitelj senjske glagoljske tiskare (1494.–1508.). Njegovu je pisarsku ruku M. Pantelić prepoznala zahvaljujući Baromićevu jedinstvenom načinu povezivanja slova (u tzv. ligature) koje je započeo već u ovom rukopisnom brevijaru, a u tiskanim ga je izdanjima doveo do izuma tzv. slaganja ili lomljenja ligatura, za koji su stručnjaci utvrdili da mu nema paralele u čitavoj povijesti tiskarstva!

Misal kneza Novaka – glavni predložak prve hrvatske tiskane knjige

U raspravi Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368. argumentirano je pokazala da je Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483., prva hrvatska tiskana knjiga, priređen u Istri i da je glavni, ali ne i jedini predložak na temelju kojega je pripremljen za tisak bio Misal kneza Novaka iz 1368. godine, koji se u to doba nalazio u Istri (u Nugli).

Uz početke slavenske pismenosti i liturgije

Posvetila se i nekima od najstarijih sačuvanih spomenika staroslavenske pismenosti, Kijevskim i Sinajskim listićima , ulomcima tekstova iz 10. i 11. stoljeća koji su preteča današnjih liturgijskih knjiga, te prve odredila kao spomenik zapadne liturgije, a druge kao najstariji spomenik istočne liturgije.

Svi navedeni i brojni drugi znanstveni radovi Marije s. Agnezije Pantelić objedinjeni su u knjizi Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje .

Za svoja paleoslavistička istraživanja M. Pantelić nagrađena je znanstvenom Nagradom za životno djelo Republike Hrvatske, a bila je prva žena kojoj je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu 1988. godine podijelio počasni doktorat (honoris causa).

Rekli su o njoj...

Anica Nazor: Govor na sprovodu s. Agnezije - dr. sc., dr. h. c. Marije Pantelić, Mirogoj 13. listopada 2008.

Josip Bratulić: Govor na sprovodu s. Agnezije - dr. sc., dr. h. c. Marije Pantelić, Mirogoj 13. listopada 2008.

Stjepan Damjanović: Marija Pantelić, s. Agnezija (Ferdinandovac, 12.lipnja 1915. – Zagreb, 8. listopada 2008.)

Anica Nazor: In memoriam Marija s. Agnezija Pantelić