1987. godine Vijeće Europe pokrenulo je program Kulturnih ruta s ciljem otkrivanja, upoznavanja i promocije bogatoga i raznolikoga europskoga kulturnog nasljeđa, posebice onoga koje se može promišljati i razumjeti kroz tzv. europske vrijednosti: ljudska prava, kulturnu raznolikost i kulturne razmjene europskih zemalja.

Do sada je Vijeće Europe potvrdilo više od 30 kulturnih ruta, i to na osnovi znanstveno razrađenih znanja o određenoj europskoj kulturnoj pojavi te niza kulturnih, obrazovnih i turističkih aktivnosti koje u okviru jedne rute stanovnicima Europe i drugih dijelova svijeta omogućuju upoznavanje europske kulture i identiteta istodobno pospješujući odgovoran turizam i održiv razvoj.

Kulturne rute pokrivaju niz različitih tema, primjerice: distinktivne sastavnice materijalne i nematerijalne europske kulture, tragove dugoročno utjecajnih činjenica europske političke povijesti, bogate tradicije kršćanskoga života i narodnih običaja, arhitekturu i krajolik, snažne ličnosti europske umjetnosti i dr.

Kroz program kulturnih ruta Vijeće Europe želi utjecati na oblikovanje i jačanje modela transnacionalnoga njegovanja kulture i za nju vezanoga turizma, sve na osnovi sinergije nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti u suradnji sa širokim rasponom udruga i društveno-ekonomskih sudionika.

ĆIRILOMETODSKA KULTURNA RUTA

S obzirom na nedvojbenu važnost ćirilometodske misije u nadopunjavanju i obogaćivanju europskoga identiteta slavenskom kulturnom sastavnicom, ne iznenađuje što je u tijeku oblikovanje Ćirilometodske kulturne rute, u čemu sudjeluju stručnjaci, ustanove i udruge iz nekoliko slavenskih zemalja (više o projektu na poveznici).

U Velehradu (u Češkoj), na povijesnom tlu nekadašnje Velikomoravske kneževine, 3. i 4. prosinca 2019. održan je radni sastanak udruženja koje radi na oblikovanju Ćirilometodske kulturne rute i njegova znanstvenog povjerenstva, kojemu je trenutni zadatak pripremiti temeljni tekst Rute koji bi artikulirao sadržaj ćirilometodske misije, ideje i nasljeđa kao i relevantnost te misije, ideje i nasljeđa u okviru tzv. europskih vrijednosti.

Na skupu je sudjelovala i ravnateljica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Vida Vukoja koja je na poziv organizatora pripremila izlaganje koje je obuhvaćalo dvije teme: prva se odnosila na viđenje ćirilometodske misije i pripadajućega nasljeđa kroz okvir tzv. europskih vrijednosti, dok je druga imala predstaviti pregled ćirilometodskoga nasljeđa na području Hrvatske i u Hrvata.

Valja se nadati da će interdisciplinarna suradnja stručnjaka iz različitih slavenskih zemalja iznaći dobro osmišljen, potpun i cjelini ćirilometodske misije vjeran program Ćirilometodske kulturne rute koju će Vijeće Europe prepoznati kao nužnu dionicu europske kulturne karte.