Europska noć istraživača inicijativa je Europske komisije unutar akcije Marie Skłodowska-Curie (MSCA) s temeljnim ciljem popularizacije znanosti. U Hrvatskoj je Europska noć istraživača održana 2013., 2014. i 2015. godine. U okviru programa Obzor 2020. u studenome 2017. godine otvoren je poziv za dodjelu sredstava za organizaciju i provođenje Noći istraživača u 2018. i 2019. godini (MSCA-NIGHT-2018). Pozivu se odazvao i hrvatski konzorcij sastavljen od 18 akademskih i neakademskih ustanova u Republici Hrvatskoj, s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kao koordinatorom.

Nakon provedenoga natječaja Europska je komisija prihvatila hrvatski projekt nazvan Tehno-prošlost – Tehno-budućnost (Techno-Past Techno-Future), kojemu je temeljni cilj raznovrsnim aktivnostima na području popularizacije znanosti približiti istraživačku djelatnost široj javnosti, studentima i učenicima, osvijestiti važnost znanosti i inovacija za razvoj društva kao i njihovu zabavnu i kreativnu dimenziju te potaknuti mlade da razmišljaju o istraživačkoj karijeri. Hrvatski projekt Noći istraživača poziva javnost da o istraživačima razmišlja kao o svojevrsnim umjetnicima čija je djelatnost odraz njihove kreativnosti i originalnosti. S obzirom na to da je 2018. Europska godina kulturne baštine, aktivnosti u 2018. godini bit će posvećene oživljavanju kulturne baštine, a one u 2019. na naglašavanje važnosti očuvanja kulturne baštine za budućnost. Sama Noć istraživača održat će se kao i uvijek posljednji petak mjeseca rujna, a prethodit će joj brojna preddogađanja.

Suradnici na projektu Noći istraživača u Hrvatskoj su: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Mediteranski institut za istraživanje života, Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša – Split, Staroslavenski institut, The British Cuncil, Hrvatska zaklada za znanost i Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Svoj prilog održavanju Noći istraživača u Hrvatskoj dat će i Staroslavenski institut. Suradnici Staroslavenskoga instituta na projektu – Ivan Botica, Blanka Ceković, Sandra Požar (koordinatorica), Andrea Radošević i Ana Šimić – podsjetit će javnost na jedan od najznamenitijih hrvatskoglagoljskih rukopisnih spomenika čija 650. obljetnica pada upravo u tekuću 2018. godinu Europske kulturne baštine. Glagoljski dio projekta hrvatske Noći istraživača odvijat će se u Zagrebu, Senju i Gospiću.

(A.Š.)