Predsjednik vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković darovao je papi Franji 7. travnja 2016. godine pretisak hrvatskoga glagoljskoga Kožičićeva Misala hruackoga.

Urednik: Mateo Žagar. Izdavači: Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Sveučilšna knjižnica Rijeka.

Kratak opis za Vladu RH koji je otišao u javnost, citirale su ga novine, radio i TV (ne u cjelini).

• Šimun Kožičić Benja – Simon Modrusiensis, De Begna, Begnii, Begnio, Begnius (Zadar 1460. – Zadar 1536.) zaređen je za modruškoga biskupa 7. studenoga 1509. god. Grob mu je na otoku Ugljanu u franjevačkom samostanu sv. Jeronima koji je dao sagraditi njegov djed. Stara modruška biskupija bila je na području današnje Gospićko-senjske biskupije i bila je podređena Zagrebačkoj biskupiji.
• Kožičić je pisac, latinist, prevoditelj i nakladnik, promicatelj glagoljske kulture i hrvatski diplomat u doba turskih osvajanja. Zapaženo je sudjelovao na Petom lateranskom koncilu. Prvi govor održao je 27. travnja 1513., a drugi 5. studenoga 1516. godine pred papom (De Croatiae desolatione – Desolated Croatia). Govorio je o tragičnim prilikama u Hrvatskoj koju su pustošili turski osvajači i tražio pomoć od pape.
• Biskup Kožičić bio je prognanik nakon što su Turci popalili i uništili modrušku biskupiju. Sklonio se u Rijeku i tamo je pokrenuo glagoljsku tiskaru, u kojoj je od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. godine otisnuo najmanje šest knjiga, rariteta u svjetskim razmjerima. U Mletcima je nabavio grafički pribor, u tiskari su mu pomagali talijanski majstori Bartolomej iz Brescie i Dominik.
  Priredio je i glagoljicom tiskao šest knjiga:
  • Psaltir – molitvenik za privatnu pobožnost (liber horarum);
  • Oficij rimski. Oficij blaženije Devi Marije – brevijar;
  • Knjižice krsta – mali obrednik ili ritual;
  • Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov – djelo o rimskim papama i carevima, prva svjetska povijest nekog hrvatskog pisca.
  • Od bitija redovničkoga knjižice, priručnik o tome kakav treba biti redovnik.
  • Misal hruacki;
•  Misal hruacki – »Hrvatski misal« objavljen je 28. travnja 1531. godine. To je rimokatolički misal tiskan glagoljskim pismom na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku s elementima starohrvatskoga jezika. Kožičić je za predložak imao latinski misal i latinski prijevod Biblije sv. Jeronima (vulgata).
• Hrvati su jedini katolici koji su, uz latinski, imali, po crkvenome dopuštenju, i narodni liturgijski jezik prije II. vatikanskog koncila, uglavnom na jadranskoj obali,  za vrijeme dok je u Crkvi službeni jezik bio latinski. To je poslužilo kao primjer za uvođenje narodnoga jezika u liturgiju na II. vatikanskom koncilu.
• Hrvatski crkvenoslavenski jezik je knjiški jezik i nikada se njime nije govorilo.

Dr. sc. Marica Čunčić