Kijevski listići (dalje KL) najstariji su poznati staroslavenski glagoljski rukopis, misal,
iz 10. stoljeća. Čuvaju se u Kijevu. Budući da su KL najbliže samom početku glagoljske
pismenosti (9. st.), važno je ustanoviti grafičku strukturu, tj. zakonitosti neobičnoga
položaja i veličine slova ne bi li se objasnio prvobitan oblik glagoljice.

Otkrijte pravilnost u naoko rustičnom pismu Kijevskih listića ovdje.

Naši završeni projekti dostupni su vam klikom ovdje.

Neki od njih su:

• Rječnik crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije;
• Istraživanje crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije;
• Književna istraživanja hrvatskoga srednjovjekovlja.

Hrvatska zaklada za znanost na osnovi Ugovora o dodjeli sredstava Zaklade po natječaju »Uspostavni istraživački projekti« br. I-2261-2014. novčano podupire projekt »Teoretsko i primijenjeno jezikoslovno istraživanje korpusa hrvatskih crkvenoslavenskih tekstova s izradom Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije« (eng. »Theoretical and applied linguistic research of the corpus of the Croatian Church Slavonic texts with the Dictionary of the Croatian Redaction of Church Slavonic compiling«). Projektu je dodijeljen br. 2462.

Projekt je na kraju prvoga jednogodišnjega razdoblja trajanja dobio ocjenu:

“A – Odličan napredak (projekt je u potpunosti ispunio svoje ciljeve za zadano razdoblje ili je premašio očekivanja)”.

Projekt je na kraju drugog jednogodišnjega razdoblja trajanja dobio ocjenu:

“A – Odličan napredak (projekt je u potpunosti ispunio svoje ciljeve za zadano razdoblje ili je premašio očekivanja)”.

Projekt je trajao od 1. srpnja 2014. do 30. lipnja 2018.

Centar za hrvatsko glagoljaštvo želi uspostaviti i razviti interdisciplinarni teorijski okvir i model za proučavanje glagoljaških pisarskih centara. Centar će biti smješten u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, a okupljat će, osim suradnika Staroslavenskoga instituta, i stručnjake s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Teološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, Sveučilišta u Zadru i Državnoga arhiva u Pazinu, kao i vanjske suradnike iz Instituta za slavistiku Bečkoga sveučilišta, Slavističkoga instituta Češke akademije znanosti u Pragu te Fakulteta za slavistiku Sofijskoga sveučilišta Sv. Kliment Ohridski.

Kao predmet istraživanja izabrali smo rukopise iz istarskoga mjesta Berma  za koje imamo ozbiljne indikacije da je u njemu krajem 14. i u 15. st. postojao glagoljaški skriptorij. Te ćemo rukopise istražiti jezično, tekstološki, književnoteorijski, paleografski, liturgički i povijesnoumjetnički (iluminacija) te prikupiti sve povijesne podatke o njima i o Bermu toga vremena. Tako bismo stvorili model istraživanja koji bi kasnije mogao biti primijenjen i na ostale glagoljaške pisarske centre i rukopise za koje nije utvrđeno u kojem su skriptoriju napisani. Glavni će rezultat projekta u prvih pet godina biti izdanje i temeljita obrada i opis 2. beramskoga brevijara iz 15. st.

Objavit ćemo fototipsko izdanje toga kodeksa zajedno s transliteracijom na latinicu i popratnim studijama. Priredit ćemo digitalno izdanje koje će se moći pretraživati ne samo po jezičnim, tekstološkim, liturgijskim i paleografskim parametrima, a biti će moguće na zahtjev dobiti podatke o svim inicijalima i minijaturama u njemu. Drugim riječima, moći će se dobiti podatci o svim biblijskim i homiletičkim čitanjima koja su u njemu sadržana i o njihovu obimu, podatci o ligaturama, skraćenicama i tipovima slova te svi relevantni gramatički podatci, primjerice moći će se ispisati sve imenice, glagoli ili ostale vrste riječi, sve potvrde i oblici pojedinih padeža, pojedinih glagolskih vremena i sl. Organizirat ćemo i znanstveni skup o beramskim kodeksima i beramskom skriptoriju na kojemu ćemo iznijeti rezultate svojih multidisciplinarnih istraživanja. Zbornik radova s toga skupa trebao bi biti svojevrsna monografija o tom pisarskom centru i nezaobilazno referentno djelo pri istraživanju ostalih pisarskih središta i glagoljskih rukopisa općenito, a naši će rezultati biti zanimljivi i filolozima koji proučavaju tekstove pisane i na drugim hrvatskim pismima, latinici i ćirilici.

U drugih pet godina, kada razvijemo pristup i metodologiju, na isti bismo način obradili i pripremili za objavljivanje i ostala tri beramska kodeksa i tako zaokružili istraživanje rukopisa jednoga pisarskoga centra, što bi bio dosad jedinstven podvig u hrvatskoj slavistici, a vjerojatno i u slavistici općenito.