Hagiografske teme starije hrvatske književnosti (CroHagio)

U okviru projekta istraživat će se hagiografski sloj starije hrvatske književnosti. Korpus tekstova koji će se analizirati bit će tijekom istraživanja preuzet ponajprije iz većega broja hrvatskoglagoljičnih brevijara i zbornika, primjerice, Pariškoga (1375.), Vinodolskoga (15. st.), Petrisova (1458.), Tkonskoga (16. st.), Žgombićeva (16. st.) i Grškovićeva (16. st.), a po potrebi uključit će se i kasnije književne obrade pojedinih svetačkih života, poput djela Bartola Kašića, Hilariona Gašparotija i Antuna Kanižlića. Uz „užeˮ hagiografske tekstove, analizirat će se i tematikom bliska djela kao Marijini mirakuli, apokrifi i svetačke propovijedi (Blagdanar, Disipuli) jer svi oni tvore nadređenu raznoliku skupinu srednjovjekovne nabožne književnosti.

Osim toga, pozornost će se, u okviru višegodišnjega projekta, posvetiti fenomenima perfromativnosti i intertekstualnosti, ali i odrazima marijanske pobožnosti u poeziji te pripovjednoj i poučnoj prozi. Također, pojedini motivi, likovi i teme slijedit će se od najranijih potvrda u korpusu hrvatske književnosti srednjega vijeka do kasnijih obrada u djelima renesansne, barokne i prosvjetiteljske književnosti.

Rad na digitalizaciji odabranih hagiografskih tekstova uključuje nekoliko etapa. U prvoj će se etapi transliterirani tekstovi unijeti u bazu Beram (beram.stin.hr). U drugoj će se etapi isti tekstovi u transkribiranom obliku objaviti na mrežnoj stranici projekta s ciljem otvaranja široj znanstvenoj i stručnoj javnosti. U trećoj etapi hagiografski tekstovi obradit će se u xml formatu.

Sudjelovanjem u izradi antologije hrvatskoglagoljskih tekstova, koju na engleskom jeziku objavljuju dva ugledna američka nakladnika medievističke literature, planira se povećati vidljivost u međunarodnom kontekstu.

U skladu sa strategijom i misijom Staroslavenskoga instituta ovaj istraživački projekt predviđa filološko (tekstološko, književnopovijesno, književnoteorijsko i komparatističko) proučavanje jednoga od najvažnijih segmenata hrvatske srednjovjekovne pisane tradicije, a to su različiti (pod)žanrovi hagiografske književnosti i njoj srodne vrste. Riječ je o identifikaciji izvora, njihovoj raščlambi i kritičkim izdanjima. Svi se hrvatski tekstovi (glagoljični, ćirilični, latinični) promatraju u okružju europskih srednjovjekovnih književnih, kulturnih i duhovnih silnica. Preliminarna istraživanja obuhvatit će, među ostalim, uvid u doprinose ranijih zaslužnih istraživača hrvatske književnosti srednjega vijeka poznavanju hagiografskoga korpusa, kao i stvaranje korpusa tekstova kojima će se baviti pojedini istraživači. Istraživanjima apostolskih hagiografija pritom će se proširiti znanja o korpusu glagoljične hagiografske literature, njezinim izvorima i književnopovijesnim i filološkim značajkama.

Osim temeljnih istraživanja, čiji će rezultati biti objavljeni u znanstvenim radovima i knjigama, cilj je početak rada na digitalnoj zbirci hagiografskih tekstova čime će se omogućiti veća vidljivost istraživanja. Kao trajan rezultat planiraju se kritička izdanja, prijevodi odabranih tekstova iz korpusa na engleski jezik čime bi se hrvatska glagoljična književnost učinila dostupnom široj međunarodnoj javnosti, te stvaranje izbora hagiografskih tekstova koji bi u digitalnome obliku u otvorenom pristupu bili dostupni na mrežnoj stranici projekta. Osim toga, pojedini bi se tekstovi nastojali transkribirati i tako učiniti još razumljivijima suvremenim primateljima. Na taj bi se način institutski znanstveno-istraživački rad i na razini izrade prijedloga pojedinih nastavnih materijala povezao sa sferom obrazovanja, a digitalizacijom i transkripcijom dodatno bi se popularizirala starija hrvatska književna baština.