Hagiografske teme starije hrvatske književnosti (CroHagio)

U okviru projekta istraživat će se hagiografski sloj starije hrvatske književnosti. Korpus tekstova koji će se analizirati bit će tijekom istraživanja preuzet ponajprije iz većega broja hrvatskoglagoljičnih brevijara i zbornika, primjerice, Pariškoga (1375.), Vinodolskoga (15. st.), Petrisova (1458.), Tkonskoga (16. st.), Žgombićeva (16. st.) i Grškovićeva (16. st.), a po potrebi uključit će se i kasnije književne obrade pojedinih svetačkih života, poput djela Bartola Kašića, Hilariona Gašparotija i Antuna Kanižlića. Uz „užeˮ hagiografske tekstove, analizirat će se i tematikom bliska djela kao Marijini mirakuli, apokrifi i svetačke propovijedi (Blagdanar, Disipuli) jer svi oni tvore nadređenu raznoliku skupinu srednjovjekovne nabožne književnosti.
Osim toga, pozornost će se, u okviru višegodišnjega projekta, posvetiti fenomenima performativnosti i intertekstualnosti, ali i odrazima marijanske pobožnosti u poeziji te pripovjednoj i poučnoj prozi. Također, pojedini motivi, likovi i teme slijedit će se od najranijih potvrda u korpusu hrvatske književnosti srednjega vijeka do kasnijih obrada u djelima renesansne, barokne i prosvjetiteljske književnosti.
Rad na digitalizaciji odabranih hagiografskih tekstova uključuje nekoliko etapa. U prvoj će se etapi transliterirani tekstovi unijeti u bazu Beram (beram.stin.hr). U drugoj će se etapi isti tekstovi u transkribiranome obliku objaviti na mrežnoj stranici projekta s ciljem otvaranja široj znanstvenoj i stručnoj javnosti. U trećoj etapi hagiografski tekstovi obradit će se u xml formatu.
Sudjelovanjem u izradi antologije hrvatskoglagoljičnih tekstova, koju na engleskome jeziku objavljuju dva ugledna američka nakladnika medievističke literature, planira se povećati vidljivost u međunarodnome kontekstu.
U skladu sa strategijom i misijom Staroslavenskoga instituta ovaj istraživački projekt predviđa filološko (tekstološko, književnopovijesno, književnoteorijsko i komparatističko) proučavanje jednoga od najvažnijih segmenata hrvatske srednjovjekovne pisane tradicije, a to su različiti (pod)žanrovi hagiografske književnosti i njoj srodne vrste. Riječ je o identifikaciji izvora, njihovoj raščlambi i kritičkim izdanjima. Svi se hrvatski tekstovi (glagoljični, ćirilični, latinični) promatraju u okružju europskih srednjovjekovnih književnih, kulturnih i duhovnih silnica. Preliminarna istraživanja obuhvatit će, među ostalim, uvid u doprinose ranijih zaslužnih istraživača hrvatske književnosti srednjega vijeka poznavanju hagiografskoga korpusa, kao i stvaranje korpusa tekstova kojima će se baviti pojedini istraživači. Istraživanjima apostolskih hagiografija pritom će se proširiti znanja o korpusu glagoljične hagiografske literature, njezinim izvorima i književnopovijesnim i filološkim značajkama.
