Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka
Opis istraživanja: Filološka istraživanja hrvatske srednjovjekovne književnosti pripadaju temeljnim znanstvenim istraživanjima u Staroslavenskome institutu. Književnopovijesno, tekstološko i književnoteorijsko istraživanje hrvatske književnosti srednjega vijeka u kontekstu europskih izvora obuhvaća nekoliko tematskih cjelina: rekonstrukciju hrvatskoglagoljske Biblije, istraživanje hagiografija, apokrifa, vizija, mirakula, analiza narativnih, propovjednih i homiletskih tekstova.
Dugoročni cilj i značenje proučavanja sastoji se u svestranome istraživanju ponajprije glagoljskih, ali i latiničnih i ćiriličnih tekstova hrvatske vernakularne književnosti, kao ravnopravnih sastavnica hrvatske književne kulture srednjega vijeka. Srednjovjekovnu hrvatskoglagoljsku, latiničnu i ćiriličnu književnu baštinu namjeravamo temeljito istražiti osobito u odnosu na izvore i pripadnost slavenskoj i zapadnoeuropskoj književnoj kulturi.
Za svaku pojedinu temu identificiraju se pojedini tekstovi i djela, skupine ili čitave zbirke tekstova te se bibliografski klasificiraju i opisuju rukopisi u kojima se nalaze. Metodološki, tako prikupljeni tekstovi i oblikovani književni korpusi proučavaju se s književnopovijesnoga i tekstološkoga stanovišta te s najnovijih motrišta književne teorije. Popisivanje biblijskih, apokrifnih, legendarnih i homiletskih tekstova obrađuje se bibliografskom metodom.
Rezultati istraživanja objavljuju se u znanstvenim časopisima, monografijama i hrestomatijama. Književni se izvori pripremaju i objavljuju u obliku kritičkih izdanja u latiničnoj transliteraciji i transkripciji.
Istraživačko razdoblje: 1952. – danas
Voditeljica: dr. sc. Vesna Badurina Stipčević (Staroslavenski institut)
suradnice:
dr. sc. Marija-Ana Dürrigl (Staroslavenski institut)
dr. sc. Andrea Radošević (Staroslavenski institut)