Jedan od središnjih događaja hrvatske kulturne povijesti bio je ulazak Hrvata u Gutenbergovu galaksiju, tj. galaksiju tiska. To postignuće dugujemo hrvatskim glagoljašima koji su 22. veljače 1483. otisnuli Misal po zakonu rimskoga dvora, prvu hrvatsku tiskanu knjigu, tj. hrvatski Prvotisak.
Izdan je svega 28 godina nakon prve europske tiskane knjige (Gutenbergove Biblije, 1455.) te samo devet godina nakon prvoga rimskog misala na latinici i latinskom jeziku (1474.). Hrvatski je Prvotisak otisnut uglatom ili hrvatskom glagoljicom s tekstom na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku.
Godine 2023. obilježava se 540. obljetnica hrvatskoga Prvotiska. Mozaik knjiga, Katedra Čakavskog sabora Roč, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Staroslavenski institut odlučili su proslaviti tu obljetnicu novim izdavačkim pothvatom. Njegov je rezultat trosvezačno izdanje Misala iz 1483. koje obuhvaća: faksimil Misala, latiničnu transliteraciju glagoljičnoga teksta Misala te znanstveno-stručne priloge.
Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. prvi je put predstavljen hrvatskoj javnosti 1971. godine jednosvezačnim izdanjem koje je uz faksimil Misala ukoričio i nekoliko znanstveno-stručnih priloga o njemu.
Novo izdanje iz 2023. godine sadržava tri sveska, a pripremili su ga djelatnici Staroslavenskoga instituta.
Prvi svezak, tj. faksimil Misala, koji su uredili Josip Galić i Vida Vukoja, vjerno reproducira izvorni izgled misala rekonsturiran na temelju nekoliko sačuvanih potpunijih primjeraka Prvotiska. Novost u odnosu na izdanje iz 1971. rekonstruirane su dimenzije izvornoga izdanja iz 1483. te činjenica da su sva prazna mjesta, izvorno ostavljena praznima da bi se u njih rukom ispisali i ukrasili inicijali, ispunjena inicijalima koje je izradio Frane Paro. Tako se na simboličan način dovršio Misal i ispunila se nakana njegovih prvotnih priređivača, hrvatskih glagoljaša.
Drugi svezak donosi glagoljični tekst Misala u cijelosti preslovljen (transliteriran) na latinicu. Uredio ga je Josip Galić. Za tu je namjenu, zahvaljujući suradnji Achima Rabusa i Joze Vele, pripremljen i po prvi puta korišten računalni alat – modul programa Transkribus. Prvu provjeru čitanja strojno preslovljenoga teksta obavili su Marko Brkljačić, Dajana Ćosić, Josip Galić i Kristian Paskojević. Nakon toga čitanje su cjelovitoga Prvotiska dodatno provjeravali Josip Galić i Jozo Vela.
Treći svezak okuplja znanstvene i stručne priloge o Misalu, a uredile su ga Ana Šimić i Vida Vukoja. U njemu se može čitati o ranom tisku i okolnostima u kojima je otisnut Prvotisak, o sačuvanim primjercima Prvotiska, o nekim naknadnim zapisima u njima te o načinima pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na primjerima iz Prvotiska. Autori su priloga Ivan Botica, Dajana Ćosić, Josip Galić, Kristian Paskojević, Ana Šimić i Vida Vukoja.
U trećem je svesku otisnut i popis sadržaja Prvotiska te popis biblijskih redaka koje uključuje. U tabličnim se prilozima donose glagoljična slova i ligature, pregled listova u sačuvanim primjercima Prvotiska te pregled slova i drugih grafičkih znakova koji se u njemu nalaze.
Urednici novoga izdanja Prvotiska zabilježili su i komu je to izdanje posvećeno:
»Ovo trosveščano izdanje jednoga od vrhunaca hrvatskoglagoljične povijesti i hrvatske kulturne povijesti u cjelini, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483., ponajprije posvećujemo glagoljašima, na čiju se pisanu riječ stoljećima oslanjao naš puk i plemić te na čijim čvrstim ramenima i mi danas stojimo.
S radošću ga predajemo onima koji danas stvaraju glagoljašku uljudbu i njeguju je te onima koji će – poštujući glagoljaško jučer i danas – stvarati i živjeti glagoljaško sutra.«
Izdanje se može kupiti na poveznici.