ESCAPE ROOM „GLAGOLJICA”
Bašćanska ploča i glagoljica pojmovi su s kojima se učenici šestih razreda susreću tijekom učenja o hrvatskoj povijesti. Prema kurikulu za Hrvatski jezik u osnovnim školama (NN 10/2019) ishod je upoznavanje učenika s pojmovima trojezičnosti (staroslavenski, starohrvatski i latinski) i tropismenosti (glagoljica, hrvatska ćirilica/bosančica, latinica) tijekom hrvatske povijesti te upoznavanje sa spomenicima hrvatske srednjovjekovne pismenosti i Prvotiskom (OŠ HJ A.6.6.). Bašćanska ploča jedan je od najvažnijih povijesnih spomenika, a ono što je na njoj uklesano važno je za poimanje identiteta Hrvatske.
Učenici uče najvažnije podatke o glagoljici, no koliko zbilja i upamte? Kako približiti glagoljicu učenicima i dočarati im njezinu važnost? Učenje činjenica napamet i zaborav kod pojedinih učenika nakon ispita nije ishod koji učitelji žele postići. Cilj je da učenici usvoje i razumiju što glagoljica predstavlja za hrvatsku povijest.
Smatram da učenje inovativnim metodama može pomoći učenicima da uključe maštu, povezuju postojeće znanje s novim te u igri pokušaju upamtiti gradivo.
Aktivnost escape room ili soba za bijeg zanimljiv je način rješavanja problema, a tijekom procesa rješavanja učenici s pomoću zagonetaka dolaze do konačnoga rješenja, pritom se dobro zabavljajući.
Escape room „Glagoljica” služi se za ponavljanje sadržaja o Bašćanskoj ploči i glagoljici, a tijekom ove provedbe učenici se moraju služiti udžbenikom, čitati tekst s razumijevanjem i povezivati sadržaje kako bi znali što se od njih očekuje te kako doći do sljedećega koraka. Učenici su podijeljeni u četiri skupine, što ih dodatno potiče na suradnju i zajedničko rješavanje zadataka. Vrijeme je predviđeno za ovu aktivnost 90 minuta, odnosno dva školska sata. Vrijeme provedbe individualno je, ovisi o pojedinome razredu i postoji vjerojatnost da će aktivnost i prije završiti.
Escape room „Glagoljica” aktivnost je u kojoj učenici moraju doći do završne poruke o glagoljici. Aktivnost se provodi s pomoću četiriju kuverti u kojima se nalaze upute i zadatci, a ostavio ih je nepoznati autor. U prvoj kuverti nalazi se rečenica na glagoljici koju učenici moraju transliterirati na latinicu. Kako bi učenici uopće znali što moraju učiniti, u svojim udžbenicima moraju pronaći značenje naziva transliteracija. Rješenje transliteracije rečenica je koja otkriva mjesto na kojemu se nalazi druga kuverta sa sljedećom uputom.
U sljedećoj kuverti nalazi se slagalica od pet slova na glagoljici koju učenici moraju točno složiti, a koja ih vodi do sljedećega koraka. Učenici slažu dijelove slagalice, a njihovim povezivanjem otkrivaju riječ deset. Učenici moraju odgonetnuti na što se odnosi taj broj u učionici. Svaka skupina otkriva drugo mjesto. Kad otkriju točno rješenje, dolaze do sljedeće kuverte u kojoj se nalaze tri pitanja, a odgovori su brojevi koji su im potrebni za posljednji korak.
U posljednjemu koraku učenici dobivaju tekst koji se odnosi na Bašćansku ploču. Brojevi iz prethodne zagonetke otkrivaju položaj riječi u tekstu, no do toga zaključka učenici moraju sami doći. Točan je odgovor ujedno i završna poruka o glagoljici.
ISKUSTVA PROVEDBE AKTIVNOSTI
Na samome početku aktivnosti učenicima je objašnjen pojam escape room. Pojedini učenici već su bili upoznati s tim pojmom, a ostali su saznali za novi vid ponavljanja gradiva. Za provedbu ove aktivnosti bio je dovoljan jedan i pol školski sat. Učenici su podijeljeni u četiri skupine, tri skupine od četiriju učenika i jednu od pet učenika.
U prvome zadatku učenici su se odlično snašli. Pojedini učenici zapamtili su što znači naziv transliteracija, ali su, za svaki slučaj, objašnjenje još jednom potražili u udžbeniku. Koristeći se udžbenikom, transliterirali su zadane riječi i otkrili sljedeće mjesto na kojemu se nalazi nova kuverta u kojoj su morali složiti slagalicu i otkriti čega u učionici ima deset.
Učenici su ovdje naišli na teškoće jer je bilo više predmeta kojih je bilo deset, ali su ipak uspjeli doći do traženoga mjesta gdje se nalazi nova kuverta. Jedna skupina nikako nije mogla pronaći kuvertu jer nije dovoljno dobro pregledala sva mjesta u ormaru u kojemu se kuverta nalazila te je tu izgubila dosta vremena.
Sljedeći zadatak zahtijevao je da se učenici prisjete koliko ima vrata na gornjemu katu škole, prebroje učitelje koji im predaju te da se prisjete koliko slova ima hrvatska abeceda. Bilo je zanimljivo i pomalo smiješno vidjeti učenike kako na odmoru hodaju po hodniku i broje vrata jednom pa još jednom. Bilo je važno da učenici dođu do točnih brojeva jer su im upravo ti brojevi trebali za sljedeći zadatak u kojemu su, koristeći se brojevima i tekstom, morali doći do rečenice: „Glagoljica čuva povijest.” Taj zadatak trajao je najduže jer su učenici samo pročitali tekst i zanemarili ga te nikako nisu mogli povezati brojeve iz prethodnoga zadatka s tekstom. Uporno su zbrajali, oduzimali i množili brojeve, a da pritom uopće nisu uzimali u obzir tekst.
Nakon što su svi učenici otkrili rješenje, izjavili su da im je bilo iznimno zanimljivo, ali da je posljednji zadatak bio zahtjevniji od ostalih. Također su među sobom podijelili svoje dojmove te su zaključili da žele još ovakvih aktivnosti. Svi učenici sudjelovali su podjednako u otkrivanju zagonetki.
Ova aktivnost potaknula je učenike na suradnju jer svaki učenik svojim razmišljanjem doprinosi rješenju aktivnosti. Učenici su potaknuti na čitanje s razumijevanjem, povezivanje informacija i zaključivanje. Bilo je zanimljivo vidjeti kako aktivno sudjeluju i oni učenici koji su inače povučeniji ili manje zainteresirani za hrvatski jezik. Ovu aktivnost svakako vrijedi ponoviti i promijeniti uobičajene metode ponavljanja gradiva.
Dijana Kralj Pavleković
Osnovna škola Zvonimira Franka, Kutina
Materijali za provedbu aktivnosti dostupni su na poveznici: https://edutorij.carnet.hr/materijali/4460366
