Hagiografske teme starije hrvatske književnosti (CroHagio)

U okviru projekta istraživat će se hagiografski sloj starije hrvatske književnosti. Korpus tekstova koji će se analizirati bit će tijekom istraživanja preuzet ponajprije iz većega broja hrvatskoglagoljičnih brevijara i zbornika, primjerice, Pariškoga (1375.), Vinodolskoga (15. st.), Petrisova (1458.), Tkonskoga (16. st.), Žgombićeva (16. st.) i Grškovićeva (16. st.), a po potrebi uključit će se i kasnije književne obrade pojedinih svetačkih života, poput djela Bartola Kašića, Hilariona Gašparotija i Antuna Kanižlića. Uz „užeˮ hagiografske tekstove, analizirat će se i tematikom bliska djela kao Marijini mirakuli, apokrifi i svetačke propovijedi (Blagdanar, Disipuli) jer svi oni tvore nadređenu raznoliku skupinu srednjovjekovne nabožne književnosti.

Osim toga, pozornost će se, u okviru višegodišnjega projekta, posvetiti fenomenima performativnosti i intertekstualnosti, ali i odrazima marijanske pobožnosti u poeziji te pripovjednoj i poučnoj prozi. Također, pojedini motivi, likovi i teme slijedit će se od najranijih potvrda u korpusu hrvatske književnosti srednjega vijeka do kasnijih obrada u djelima renesansne, barokne i prosvjetiteljske književnosti.

Rad na digitalizaciji odabranih hagiografskih tekstova uključuje nekoliko etapa. U prvoj će se etapi transliterirani tekstovi unijeti u bazu Beram (beram.stin.hr). U drugoj će se etapi isti tekstovi u transkribiranome obliku objaviti na mrežnoj stranici projekta s ciljem otvaranja široj znanstvenoj i stručnoj javnosti. U trećoj etapi hagiografski tekstovi obradit će se u xml formatu.

Sudjelovanjem u izradi antologije hrvatskoglagoljičnih tekstova, koju na engleskome jeziku objavljuju dva ugledna američka nakladnika medievističke literature, planira se povećati vidljivost u međunarodnome kontekstu.

U skladu sa strategijom i misijom Staroslavenskoga instituta ovaj istraživački projekt predviđa filološko (tekstološko, književnopovijesno, književnoteorijsko i komparatističko) proučavanje jednoga od najvažnijih segmenata hrvatske srednjovjekovne pisane tradicije, a to su različiti (pod)žanrovi hagiografske književnosti i njoj srodne vrste. Riječ je o identifikaciji izvora, njihovoj raščlambi i kritičkim izdanjima. Svi se hrvatski tekstovi (glagoljični, ćirilični, latinični) promatraju u okružju europskih srednjovjekovnih književnih, kulturnih i duhovnih silnica. Preliminarna istraživanja obuhvatit će, među ostalim, uvid u doprinose ranijih zaslužnih istraživača hrvatske književnosti srednjega vijeka poznavanju hagiografskoga korpusa, kao i stvaranje korpusa tekstova kojima će se baviti pojedini istraživači. Istraživanjima apostolskih hagiografija pritom će se proširiti znanja o korpusu glagoljične hagiografske literature, njezinim izvorima i književnopovijesnim i filološkim značajkama.

2025.

Dürrigl, M.-A, Radošević, A. Thesaurus glagoliticus hrvatske srednjovjekovne književnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Staroslavenski institut. 2025. (ISBN 978-953-169-538-1)

Badurina Stipčević, Vesna. 2025. Jeronimova Vita s. Pauli primi eremitae u hrvatskoglagoljskim tekstovima u tisku. Slavica Slovaca. 60/1: 6–18.

Badurina Stipčević, Vesna. 2025. Pasije apostola u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Pasionske teme: Muka u temeljima hrvatske kulture: o 1100. godišnjici Hrvatskoga kraljevstva, ur. Lada Ratković Bukovčan, Dino Milinović, Stjepan Pepeljnjak, Zagreb: Muzej Mimara, Udruga Pasionska baština. 62–73.

Badurina Stipčević, Vesna. 2026. Sveti Jeronim u hrvatskoglagoljskim izvorima, Crkva u svijetu. (u postupku objavljivanja)

Dürrigl, Marija-Ana. 2026. Naslućivanje Božjih misterija u svete Hildegarde iz Bingena. Quasi fenestraliter. (u postupku objavljivanja)

Radošević, Andrea. 2025. Bede’s Homilies in Two Berčić Glagolitic Fragments from the 13th–14th Centuries. Palaeobulgarica 49/3. 55–80.

Radošević, Andrea; Horvat, Marijana. 2026. Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je. Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52/1. (u postupku objavljivanja)

Medić, Igor. 2025. Pčela, vještica i oltar – o jednome egzemplu iz Petrisova zbornika (1468.). Croatica et Slavica Iadertina 21/2. 13–35.

Medić, Igor. 2025. Ana Šimić, Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti. Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. 74/1. 215–218. (prikaz)

Medić, Igor. 2026. Pogled na Marulićevu Suzanu iz hrvatskoglagoljičnih misala. Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52/1. (u postupku objavljivanja)

2024.

Medić, I. Zavedeni jezikom – Oscar Wilde i hrvatski književni modernisti, Zagreb: Durieux. 2024. (ISBN 978-953-188-554-6)

Badurina Stipčević, V. Apokrifna pasija Ivana apostola (Passio Iohannis apostoli) u hrvatskoglagoljskom 1. Novljanskom brevijaru, Slavica Slovaca 59/2, 2024: 257–265.

Badurina Stipčević, V. Legende o sv. Jeronimu u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Sveti Jeronim u hrvatskoj kulturi (ur. C. Pavlović, J. Gudelj). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada 2024: 138–156.

Badurina Stipčević, V. Sveti Jakov Apostol stariji u hrvatskoglagoljskim spomenicima, Zbornik radova sa sedmoga hrvatskoga slavističkog kongresa održana u Šibeniku od 25. do 28 rujna 2019. (ur. I. Baković, A. Frančić, M. Malnar Jurišić i dr.). Zagreb: FF Press 2024: 31–43.

Badurina Stipčević, V. Jeronimove Vitae patrum u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris, (ur I. Bodrožić, Š. Bilokapić). Split: Književni krug – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar Hieronymianum, 2023 (2024): 357–374.

Badurina Stipčević, V. Pariški zbornik Slave 73 (1375.) u kontekstu hrvatskoglagoljske benediktinske baštine, Vrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe (gl. ur. I. Bodrožić, D. Rapić). Split: Crkva u svijetu – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2024: 183–194.

Dürrigl, M.-A. O pokajanju, svetoj Margariti i đavlu, Fluminensia 46, 2024: 247–268.

Dürrigl, M.-A.; Fatović Ferenčić, S. Hrvatskoglagoljska ljekaruše – zapisi između retorike i empirije, Slovo, 74, 2024: 17–43.

Dürrigl, M.-A. Sveta Hildegarda iz Bingena – književnost i teologija u viziji u zborniku Vrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe (gl. ur. I. Bodrožić, D. Rapić). Split: Crkva u svijetu – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2024: 158–178.

Radošević, A. The Reception of St Jerome in a Late- Medieval Sermon Collection by Johannes Herolt, Clotho, 5/2, 2024: 75–93.

Radošević, A. Beda Časni u Drugome beramskom brevijaru iz 15. st. Uvod u istraživanje Bedina opusa u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti u zborniku Vrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe (gl. ur. I. Bodrožić, D. Rapić). Split: Crkva u svijetu – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2024:195–226.

Radošević, A. Dominikanci i hrvatskoglagoljska književnost, u: Dominikanci na hrvatskim prostorima 1221.–2021. (ur. S. Slišković, A. Biočić), Dominikanska naklada Istina – HDP; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2024:191–220.

Medić, I. Uvišestručeni tekstovi – varijante Krležine Legende, Književnost i revolucije (ur. Z. Božić, M. Protrka Štimec, A. Tomljenović). Zagreb: FF Press 2024: 195–212.

Medić, I. Slutnja priče – Nazorove Istarske priče i Wildeove esteticističke bajke, Zbornik radova Sedmoga hrvatskog slavističkog kongresa (ur. I. Baković i sur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u zagrebu – FF Press 2024: 709–726.