Glagoljiva povijest: otvorena izložba o jedanaest stoljeća splitskoga glagoljaštva

U Splitu je 29. listopada u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci (Narodnom trgu) otvorena izložba Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.).

Izložbu je organizirao Muzej grada Splita u povodu ovogodišnjih visokih obljetnica Hrvatskoga kraljevstva i hrvatskoga glagoljaštva, povezanih s crkvenim saborom koji je 925. održan u Splitu.

Suorganizatori su izložbe Staroslavenski institut i Književni krug Split – Marulianum, a autorice su Darka Perko Kerum (Muzej grada Splita) i Ana Šimić (Staroslavenski institut).

Izložba se može besplatno razgledati do 20. prosinca 2025. godine. Radno vrijeme Stare gradske vijećnice je od 10 do 18 sati (ponedjeljkom i praznikom je zatvorena).

Na otvorenju su govorile Vesna Bulić Baketić (ravnateljica Muzeja grada Splita), Matea Dorčić (dogradonačelnica Splita) i autorice izložbe.

Izložba Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.) prati splitsku povijest glagoljaštva od kralja Tomislava do Torcide. Na prvoj je etaži riječ o crkvenim saborima održanima u Splitu u vrijeme Hrvatskoga kraljevstva (925. i 1060. godine). Na drugoj su etaži predstavljene najreprezentativnije sastavnice splitske glagoljaške povijesti od 13. stoljeća i Splitskoga odlomka misala do sudjelovanja splitskoga biskupa Frane Franića na Drugom vatikanskom saboru (sredina 20. stoljeća). Treća etaža otkriva glagoljaške motive u kulturnim i supkulturnim vizurama grada Splita.

Izložbu Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.) prati katalog, u kojem se mogu čitati i sljedeći tekstovi:

Izložba zahvale (o) splitskoj glagoljaškoj baštini (Darka Perko Kerum)
Glagoljaštvo u Hrvatskoj od nacionalnih crkvenih sabora održanih u Splitu oko 925. i 928. do sredine 13. stoljeća (don Slavko Kovačić)
Geografska identifikacija i tematska diverzifikacija: Split – prostorna odrednica triju glagoljaških tekstova (Katarina Lozić Knezović)
Marko Marulić – humanist i domoljub (Branko Jozić)
Splitski nadbiskupi i svećenici zaslužni za razvoj i očuvanje glagoljaške tradicije (Ivan Balta)
Glagoljaška pisma: uglata ili hrvatska glagoljica, hrvatska ćirilica i latinica (Ivan Andabak)
Glagoljaško/pučko crkveno pjevanje u gradu Splitu: povijesno-kulturološki ogled (Mirko Jankov)
Književna riječ o svetim zaštitnicima glagoljaštva u kontekstu Splita i srednje Dalmacije (Ana Šimić)
Govor na svečanosti otvaranja Glagoljaške ulice na splitskom Manušu 18. svibnja 1992. godine (don Slavko Kovačić).