Novakov je misal osobito vrijedan po tome što je bio predložak prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi Misalu po zakonu rimskoga dvora, otisnutoj 22. veljače 1483., ujedno i prvoj nelatiničnoj tiskanoj knjizi zapadne civilizacije. Znanstveno je dokazana njihova poveznica u tekstu, jeziku i pismu (Pantelić 1967.), ali i u svjedočanstvu o skorome tiskanju misala zabilježenome na posljednjoj stranici Novakova misala.

Na projektu se provode historiografska, povijesnoliturgijska, teološkopovijesna, književnopovijesna i filološka istraživanja Misala kneza Novaka. Glavni je cilj digitalna obrada strukture Misala, koja će moći služiti kao osnova za daljnja istraživanja i objavljivanje tekstova. Obrada strukture temelji se na metodologiji istraživanja latinskih misala, opisanoj u disertaciji projektnoga suradnika K. Kuhara (Kuhar 2017.).

Glavni rezultat projekta trebala bi biti digitalna konkordancija Misala. Projekt se provodi na Staroslavenskome institutu, a u suradnji s Centrom za istraživanje rukopisa i pisane baštine Vestigia pri Sveučilištu u Grazu.

Istraživačka skupina sastoji se od teologa, filologa, povjesničara i stručnjaka za digitalnu humanistiku.

Istraživačko razdoblje: veljača 2020. – siječanj 2024.

Voditeljica:

dr. sc. Sandra Požar (Staroslavenski institut)

 Suradnici:

dr. sc. Ivan Botica (Staroslavenski institut)

dr. sc. Kristijan Kuhar (Staroslavenski institut)

Silvio Košćak, lic. theol. (vanjski suradnik)

Katerina Petrevska, prof. (Vestigia – Centar za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, Austrija)

dr. sc. Andrea Radošević (Staroslavenski institut)

prof. dr. sc. Erich Renhart (Vestigia – Centar za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, Austrija)