Godina 925. u glagoljaškim očima
Prije 11 stoljeća dogodila se jedna od najvažnijih godina starohrvatske povijesti. Evo što o njoj treba ukratko reći iz glagoljaške perspektive:
- U Splitu je 925. godine održan crkveni sabor, poznat kao Prvi splitski crkveni sabor. Na njemu je ustanovljena Splitska metropolija, zajednička crkvena pokrajina za područje tadašnje Dalmacije (pod bizantskom vlašću) i Hrvatske (na čelu s Tomislavom).
- Uoči sabora papa Ivan X. žiteljima toga područja te njihovoj svjetovnoj i crkvenoj vlasti upućuje dva pisma. U jednom od njih papa se obraća Tomislavu i naziva ga kraljem. Zato se 925. godina u predaji uzima kao početak hrvatskoga kraljevstva.
- U oba pisma papa Ivan X. negoduje zbog rimske liturgije na slavenskom jeziku, koju u jednom pismu naziva »Metodov nauk«.
- U sličnom je tonu i 10. zaključak splitskoga sabora da se klerici »slavenskoga« jezika ne smiju rediti za svećenike, a oni već zaređeni smiju misiti samo uz papino dopuštenje. Takav stav treba razumjeti u kontekstu činjenice da je latinski bio službeni jezik rimske liturgije sve do 20. stoljeća.
- U Metodovu nauku i slavenskoj liturgiji prepoznajemo ono što danas zovemo GLAGOLJAŠTVO. Godina 925., tj. događaji na Prvom splitskom crkvenom saboru najstariji su dokumentirani spomen hrvatskoga glagoljaštva.
- Ne raspolažemo pouzdanim izvorima o krunidbi kralja Tomislava, ali predaja i starija historiografija iznjedrile su predodžbu prema kojoj su u krunidbi sudjelovali i glagoljaši i latinaši.
- Glagoljaški i latinaški identitet krasio je i biskupa Šimuna Kožičića Benju, pokretača glagoljske tiskare u Rijeci (16. st.). Po svemu sudeći, Kožičiću Benji i njegovu krugu dugujemo to što se sačuvao spis Historia Salonitana Maior, temeljni izvor o Prvom splitskom crkvenom saboru.
- Od toga sabora pa sve do danas možemo dokumentirano pratiti razvoj glagoljaštva u postojanoga nositelja i čuvara hrvatskoga identiteta.
Nova 2025. godina prilika je da još dublje upoznamo materijalnu i nematerijalnu baštinu koju su nam namrli naši pretci te da u ime budućnosti svojih potomaka njome odgovorno upravljamo.
Jedna od neizostavnih sastavnica te baštine je i hrvatsko glagoljaštvo. Zato će Staroslavenski institut, kao središnja akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštvo, tekuću 2025. godinu obilježiti sjećanjem na jedanaest stoljeća hrvatskoga glagoljaštva (925. – 2025.). Pridružite se!
