Popularnoznanstvena knjižica Glagoljica za znatiželjne izišla iz tiska

Prošli je tjedan otisnuto prvo popularnoznanstveno izdanje Staroslavenskoga instituta, knjižica Glagoljica za znatiželjne, namijenjena svim ljubiteljima i poštovateljima hrvatskoglagoljske baštine kao i onima koji će to zasigurno postati nakon što je pročitaju.

Time je na određeni način zaključen proces njezina nastanka, započet 2021. godine, koja je u Republici Hrvatskoj bila proglašena Godinom čitanja. Staroslavenski se institut nizom aktivnosti pridružio obilježavanju te godine.

Najviše je pozornosti u tim aktivnostima izazvala knjižica Glagoljica za znatiželjne, točnije, njezina skraćena i digitalna inačica koja se unutar 24 sata na Međunarodni dan pismenosti (8. rujna) mogla besplatno preuzeti s mrežne stranice Staroslavenskoga instituta. Rezultat je toga darivanja bila činjenica da je u tom danu knjižica preuzeta 5891 put.

Ta je zavidna brojka bila dodatan poticaj da se knjižica doradi i dopuni te javnosti ponudi u otisnutom obliku. Nova otisnuta inačica Glagoljica za znatiželjne izlazi s gotovo tri puta više sadržaja od digitalne inačice, s nekim novim poglavljima te s odabranim slikovnim prilozima. Njezini su autori znanstvenici Staroslavenskoga instituta dr. sc. Ana Mihaljević, akad. Milan Mihaljević i dr. sc. Ana Šimić, svi s primjerenim iskustvom u popularizaciji hrvatskoglagoljske baštine.

Popularnoznanstvena knjižica Glagoljica za znatiželjne pitko je i čitko, sažeto i pregledno štivo, koje na 87 stranica predstavlja temeljne značajke, dosege i zanimljivosti više od tisućljeća stare hrvatskoglagoljske baštine, poglavito njezina najistaknutijega dijela, srednjovjekovlja i ranonovovjekovlja. Ona je sadržajan, znanstveno utemeljen i zabavan vodič kroz hrvatskoglagoljsku povijest namijenjen širem krugu čitatelja.

Knjigu čini devet poglavlja:

    1. GLAGOLJIČNA AZBUKA ili azbuka uglate (hrvatske) glagoljice
    2. TKO PITA, NE SKITA: 12 pitanja i odgovora o glagoljici i glagoljskoj baštini
    3. OD PREVLAKE DO DUNAVA: deset glagoljaških mjesta u Hrvatskoj koja vrijedi posjetiti
    4. IZVAN DOMOVINE: mjesta izvan Hrvatske u kojima se nalaze vrijedne hrvatskoglagoljične zbirke
    5. GLAGOLJAŠKI APOSTOLI: velikani hrvatskoglagoljične pismenosti
    6. GLAGOLJICA NA KAMENU, PERGAMENTU I PAPIRU
    7. IZ GLAGOLJAŠKE ČITANKE
    8. GLAGOLJAŠKI KVIZ
    9. POJMOVNIK.

Urednica je knjige dr. sc. Vida Vukoja, a recenzentice izv. prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović te prof. dr. sc. Sanja Zubčić. Knjižicu je grafički oblikovao Franjo Kiš.

Za slikovne priloge unutar knjige zaslužni su Vana Beara, Antonio Rossetti, Petra Tadić Majetić, Rajko Šobat te Maja Lončar, Ana Mihaljević, Neven Pelicarić, Ana Šimić i Sanja Zubčić. Ustanove su koje su nositelji prava na neke od objavljenih slika: Hrvatski institut za povijest, Općinska knjižnica Trento, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Narodni muzej Zadar, Staroslavenski institut, Mladinska knjiga, Akademische Druck te Austrijska nacionalna knjižnica u Beču.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cijena joj je 14 eura, a može se naručiti slanjem poruke na e-adresu info@stin.hr.

Sljedeće, 2025. godine obilježava se 1100. obljetnica splitskoga crkvenog sabora iz 925., održanoga u vrijeme kralja Tomislava. S tim je saborom povezan i prvi dokumentirani spomen glagoljaštva na hrvatskim prostorima.

Popularnoznanstvena knjižica Glagoljica za znatiželjne dobrodošao je podsjetnik široj hrvatskoj javnosti na sadržajnost i važnost hrvatske kulturne baštine utemeljene na uporabi glagoljskoga pisma. Ta je jedanaeststoljetna hrvatskoglagoljska baština jedna od neizostavnih sastavnica hrvatske povijesti i identiteta.