Predstavljanje studije Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti na Četvrtom festivalu knjige Matice hrvatske
U Zagrebu je od 5. do 8. lipnja 2025. održan Četvrti festival knjige Matice hrvatske pod sloganom »Matica dobrih knjiga«. Festival je ugostio predstavljanja knjiga Matičinih ogranaka iz Hrvatske i BiH te knjiga gostujućih izdavača kao i koncerte te izložbu posvećenu Tinu Ujeviću.
U petak 6. lipnja na festivalu je predstavljena studija Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti, posvećena književnoj obradi motiva iz glagoljaške povijesti i kulture. Knjigu su 2024. godine izdali Hrvatska sveučilišna naklada i Staroslavenski institut, a potpisuje je znanstvenica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Ana Šimić. Ove je godine ta knjiga nagrađena nagradom »Judita« Društva hrvatskih književnika za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini.
U opuštenoj i ugodnoj atmosferi dvorišta Matičine palače u Zagrebu predstavljanje je moderirala Tamara Džebić Šaljan, a o knjizi su govorili Anita Šikić, urednica knjige i direktorica Hrvatske sveučilišne nakade, dr. sc. Igor Medić, recenzent i znanstvenik Staroslavenskoga instituta, te sama autorica.
Urednica izdanja Anita Šikić primijetila je, među ostalim, da knjiga nije slučajno izdana uoči 2025. godine, kada slavimo visoke obljetnice Hrvatskoga kraljevstva i hrvatskoga glagoljaštva, obje povezane s Prvim splitskim saborom iz 925. godine. U Pripovijedanju o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti, nastavila je Anita Šikić, autorica »argumentirano govori o glagoljaškoj baštini i glagoljici te njezinoj važnosti za hrvatsku kulturu i identitet«. U tom je smislu posebno znakovita činjenica da je glagoljašima riječ jazik označavala i jezik i narod.
Recenzent knjige dr. sc. Igor Medić upoznao je nazočne sa sadržajem studije, koja obuhvaća raščlambu dvadeset proznih djela, od kojih je osamnaest hrvatskih, a dva su američka. Među ostalim je dr. sc. Medić istaknuo: »Studija tako sustavno analizira načine na koje su književnici u 20. i 21. st. preispitivali i preispisivali različite segmente povijesti hrvatskoga glagoljaštva, od njegove ćirilometodske pretpovijesti do povrataka misteriju glagoljice u našoj suvremenosti. Bitno je napomenuti da je više analiziranih djela dosad ostalo na marginama književne povijesti«.
Istaknuvši univerzalnost ljudske radoznalosti prema povijesnim događajima, tj. prošlosti, autorica je knjige dr. sc. Šimić upozorila da od hrvatskoglagoljske povijesti imamo još mnogo toga naučiti. Hoće li suvremeni čovjek ostati zainteresiran za glagoljaštvo, rekla je, ovisi o nama samima, tj. hoćemo li šaptom pasti pred antikulturom nečitanja ili ćemo se boriti za ono za što se vrijedi boriti. Vrijedna je te borbe i kultura riječi, čiju su povijest slavno pisali i hrvatski glagoljaši.
Srdačno zahvaljujemo Matici hrvatskoj na prilici da predstavimo studiju Pripovijedanje o glagoljaštvu u novijoj hrvatskoj književnosti na Četvrtom festivalu knjige i na gostoljubivosti kojom su nas počastili.
(Fotografije: Mirko Cvjetko)
